do pokušaj da se odgovori na pitanje šta znači filozofski misliti i shodno tome situacija od koje polazi Hajdegerova misao određana je činjenicom da mi ne znamo ni misliti niti znamo pitati. Od tzv. prve faze Hajdegrovog mišljenja, koja je određena time da ne samo da nemamo odgovor na temeljno pitanje filozofije - pitanje bitka, već da nemamo ni pitanje, pa do druge faze, unutar kojeg je pozicija savremene filozofije određena time da mi još uvek ne mislimo i da je stoga zadatak da se buduće mišljenje strpljivo pripremi, na delu je nesamorazumljivost mišljenja - mišljenje nije nešto što se ima i čime se prosto raspolaže, kao što ni prosto postaviti pitanje ne znači da se zna šta pitanje znači. Bitak i vreme se time može razumeti kao dovođenje u pitanje čitave naše neupitanosti u pogledu na na pitanje bitka, dakle u pogledu i na pitanje i na bitak. Setimo se ovde Finka iz prvog semestra koji je upravo čuđenje, na Hajdegerovo tragu, odredio kao razumevanje onoga samorazumljivog (sa tom razlikom što je za Hadjegera čuđenje štimung kojim je grčka filozofija počela ali kojim ne počinje filozofija danas kao svojim fundamentalnim štimungom). Ovo Hajdegorovo pojačavanje situacije unutar kojeg se nalazi savremeno mišljenje u odnosu na Platonovu situaciju mišljenja u konačnom našu situaciju mišljenja pokazuje kao situaciju zaborava pitanja o bitku, jer to da "... vredi... ponajpre ponovo probuditi razumevanje za smisao tog pitanja", dolazi kako kaže Hajdeger na sledećoj strani od toga što se počevši od "...tla grčkih polaznih postavki za interpretaciju bitka obrazovala dogma koja ne samo da pitanje o smislu bitka proglašava za suvišno, nego povrh toga saknckioniše propuštanje da se postavi to pitanje." Bitak i vreme ima za cilj da probudi pometenost, besputnost i aporetičnost u pogledu na bitak, da probudi pitanje i upitanost o smislu bitka. Upravo je dato razlog zašto nakon citata Platonvog Sofista sledi naslov: "Ekspozicija pitanja o smislu bitka", gde je prvo poglavlje naslovljeno "Nužnost, struktura i prednost pitanja bitka". Pored prethodnog, nakon "Uvoda" sledi prvi deo Bitka i vremena koji nosi naslov: "Interpretacija tubitka prema vremenitosti i ekplikacija vremena kao transcendentalno