Slika 1.16 - Karakteristike belog i roze šuma: a) i b) spektralna gustina snage u linearnoj razmeri, c) spektralna gustina snage u logaritamskoj razmeri, d) oktavni spektar Istovremeno zračenje više izvora U realnim uslovima pojedinačni zvučni izvori su česti, ali se zato i jednovremeno zračenje više izvora praktično sreće na svakom koraku. U industrijskim pogonima, u saobraćaju, pa i u stanovima, zvučno polje formira veći broj izvora. Svaki zvučni izvor stvara u prostoru oko sebe zvuk određenog intenziteta. Kada zrači veći broj izvora jednovremeno onda se u tački prijema, koja nas iz bilo kog razloga interesuje, zvučna energija pojedinačnih izvora sabira, a to znači da se i intenziteti zvuka sabiraju. Ako intenzitete zvuka pojedinih izvora označimo sa J1, J2, J3, ..., onda je ukupni intenzitet: J_0=J_1+J_2+J_3+..., [J]= W⁄m^2 (1.19) Kada je u pitanju zvučni pritisak mora se voditi računa o tome da je intenzitet zvuka srazmeran kvadratu pritiska, pa je: p=√(p_1^2+p_2^2+p_3^2+... ), [p]=Pa (1.20) Pošto je jednostavnije sabrati intenzitete nego pritiske, to se u praktičnim proračunima prvo odredi ukupni intenzitet, a ako je potrebno, pomoću njega obračuna i ukupni zvučni pritisak. Ovde treba napomenuti da se izrazi (1.19) i (1.20) odnose na takozvane nekoherentne izvore zvuka čiji signali u tački prijema imaju slučajne fazne razlike. Međutim, kada se radi o zvučnim izvorima koji generišu signale iste ili približno iste frekvencije onda se pri određivanju ukupne jačine zvuka u tački prijema moraju uzeti u obzir i njihove fazne razlike, o čemu će više govora biti u odeljku 1.22. Slabljenje zvuka pri prostiranju u otvorenom prostoru Već je navedeno da, pri prostiranju zvučnih talasa u otvorenom prostoru, intenzitet zvuka opada sa kvadratom rastojanja, odnosno pritisak opada sa rastojanjem, što je posledica širenja (divergencije) talasa i prenošenja akustičke energije na sve veći broj čestica vazduha. Ovo slabljenje usled širenja talasa uvek je prisutno