Niče II- kritika metafizike 2 i genealoški metod
     Nastavljamo sa Ničeovom kritikom metafizike.
     Nasuprot "metafizičkom" načinu mišljenja, Ničeovo mišljenje nastoji biti mišljenje prelaza, nijanse, mišljenje onoga iz-među, a što Niče imenuje mišljenjem "s one strane dobra i zla". "S one strane" ne znači izvan dobra i zla, istine i laži itd., već znači izvan vere u suprostnost dobra i zla, tj. znači iz-među dobra i zla, iz-među istine i laži. U konačnom, mišljenje "s one strane" predstavlja mišljenje onoga iz-među u svim njegovim prelazima, nijansama - mišljenje sa one strane "metafizike".
     Na prvi pogled paradoksalno, iz ideje neutralnosti bića sledi nemogućnost neutralnosti, nepristrasnosti, objektivnosti vlastite pozicije iz koje se govori/saznaje/stvara/živi. Iz neutralnosti bića sledi nužnost "nasilja", "nasilja" u pogledu na pretpostavljenu mogućnost univerzalnog, nepristrasnog i objektivnog stanovišta (tj. moralnosti/"metafizike"). Ničeovim rečima, iz neutralnosti bića proishodi nemogućnost razlikovanja negirajućeg delanja od afirmišućeg kazivanja: svako Da kao izraz stvaranja nosi sa sobom jedno Ne.
Prethodno rečeno sa sobom povlači nužnost perspektivog saznanja, tj.vodi Ničeovoj ideji tumačećeg ezistiranja. Ideja tumačećeg egzistiranja sa sobom nosi promenu u načinu pitanja u odnosu na dominatne načine pitanja svojstvene tradiciji filozofije. Za Ničea temeljno pitanje više nije niti pitanje Šta?, niti pitanje Kako?, već Ničeova misao vodi prvenstvu pitanja Ko? Napuštanje "metafizičkih" ideja porekla, temelja i osnova, nužno vodi napuštanju pojma suštine, onoga što stvar bejaše biti od iskona, kao odgovora na pitanja Šta?, kao što vodi i napuštanju svake ideje transcedentalne (paukove) mreže mogućih odnosa stvari pripadnog pitanju Kako? Za Ničea temeljni način pitanja im