Nitratne i sulfatne jone teško apsorbuju čestice zemljišta, lako se rastvaraju u vodi te su zbog toga podložni ispiranju u dublje slojeve i podzemne vode. Ispiranje ovih jona naročito je osobeno na peskovitim zemljištima, manje na zemljištima težeg mehaničkog sastava. Kako god, ova pojava je uvek prisutna u određenoj meri, bez obzira na tip zemljišta. Smanjenje gubitaka ispiranjem se može ostvariti ukoliko se omogući unošenje hraniva u pravim količinama i u pravo vreme koje bi se poklopilo sa sezonskim potrebama gajenih biljaka. Ovo se ne može ostvariti tokom zimskog perioda kada praktično nema vegetativne aktivnosti, time je i usvajanje hraniva beznačajno, a ispiranje se odvija u kontinuitetu. Stoga đubrenje azotnim i sumpornim đubrivima ne može biti zasnovano na strategiji vraćanja iznete količine. U tabeli 3.1 prikazane su količine hraniva koje se iznesu sa 1 t biljnog materijala, što može biti osnova za računanje potrebnih količina P i K koje treba dodati u sledećoj sezoni. Tabela 3.1.Iznošenje hraniva u kg za 1 t prinosa (http://www.ipni.net/article/IPNI-3296) Ozima pšenica Kukuruz Soja Suncokret Š. repa Usev Zrno Slama Zrno Stabljika Zrno Slama Zrno Koren Azot (N) 19,0 12,0 12,0 8,0 55,0 18,0 27,0 1,9 Fosfor (P2O5) 8,0 2,7 6,3 2,9 12,0 4,0 4,0 1,1 Kalijum (K2O) 4,8 20,0 4,5 20,0 20,0 17,0 17,0 3,7 Sumpor (S) 1,7 2,3 1,4 1,3 3,0 2,80 2,50 0,2 PRIMENA SENZORA U POSTUPKU DEFINISANJA NORMI ĐUBRENJA Rad sa elektrohemijskim senzorima zemljišta Ova metoda detekcije hraniva u zemljištu bazira se na merenju elektrohemijskog potencijala (napona) koji nastaje na krajevima različitih materijala. Kao rezultat, različit potencijal uzrokuje protok elektrona ili jona kroz metal u slučaju rastvora,odnosno tečnosti. Kod elektroda osetljivih na jone izmerena voltaža služi za detekciju pojedinih jona. Ovi senzori su opremljeni polupropustljivim membranama koje propuštaju samo određene jone koji su u vezi sa koncentracijom mineralnih hraniva u zemljištu. Pitanje je koliko su membrane koje se sastoje od različitih materijala sposobne da razdvajaju različite jone, a da pri tome ne dođe do ometanja zbog uzajamne interakcije jona. Napon na elektrodama je logaritamska funkcija jonske aktivnosti. Korišćenje senzora sa selektivnim jonskim membranama u realnom vremenu za potrebe prostorno promenljivog đubrenja predstavlja veliki izazov. Sve do danas nije napravljen uređaj koji je u stanju da meri kontinualno u vremenu kao što je to slučaj prilikommerenja električne provodljivosti zemljišta. U principu, dostupne aparature rade u hodu, ali uzimaju male uzorke zemljišta sa diskretnih lokacija koji se potom pripremaju za merenje. Odabir nabolje membran