da vode evidenciju o pristupu bazama podataka operatora. Narodna skupština je takođe ove godine usvojila Zakon o izmenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku kojim je propisano da samo sud, a na predlog javnog tužioca, može odlučiti o odstupanju od Ustavom garantovanog prava na tajnost prepiske. Konačno, Skupština je juna ove godine usvojila i Zakon o izmenama i dopunama Zakona o Bezbednosno-informativnoj agenciji kojim su izmenjeni sporni članovi ovog zakona. 3. Provizorna ovlašćenja koja Odbor za kontrolu službi bezbednosti Narodne skupštine ima nad službama bezbednosti ne pruža dovoljne garancije da je takva kontrola zaista i delotvorna. Zaštita podataka o ličnosti i zaštita privatnosti. 1. Ustav Republike Srbije, garantuje zaštitu podataka o ličnosti. Osnovni zakon kojim je regulisana ova oblast je Zakon o zaštiti podataka o ličnosti. Ni u 2014. godini Srbija nije dobila Akcioni plan za sprovođenje Strategije zaštite podataka o ličnosti. Nacionalnom strategijom reforme pravosuđa predviđeno je da je rok za izradu Nacrta zakona o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, organizovanje javne rasprave i upućivanja teksta nacrta Vladi, kraj 2013. godine. Do sada ni jedna od ovih aktivnosti nije sprovedena. Budući da pravni okvir za zaštitu podataka o ličnosti nije u skladu sa dokumentima Evropske unije ovu oblast bi trebalo što hitnije uskladiti s evropskim standardima i praksom. 2. Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti sačinio je model Zakona o zaštiti podataka o ličnosti koji na sveobuhvatan način uređuje oblast zaštite ličnih podataka. Usklađen je sa dokumentima Saveta Evrope i Evropske unije i predviđa nove institute zaštite podataka i posebnih vidova obrade podataka, kao i uređenje postupka zaštite prava. 3. Odredbe relevantne za zaštitu podataka o ličnosti nalaze se i u Zakonu o tajnosti podataka, Zakonu o detektivskoj delatnosti i Zakonu o privatnom obezbeđenju. Međutim, ovim zakonima je predviđeno donošenje velikog broja podzakonskih akata koji nisu usvojeni ni do kraja 2014. godine. 4. I u 2014. godini mogli su se u medijima naći lični podaci građana koji su osumnjičeni za krivična dela i nalaze se pod istragom. Tako, javnosti su dostupni podaci iz ličnog i porodičnog života osumnjičenih, među kojima su i podaci o zdravstvenom stanju koji spadaju u naročito osetljive podatke. Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti ukazao je i na činjenicu da do podataka iz istrage koji se nađu u medijima građani ne bi mogli doći putem zahteva za pristup informacijama od javnog značaja pošto se radi o tajnim podacima. 5. Takođe se sredinom decembra bazi podataka koju vodi Agencija za privatizaciju u kojoj se nalaze lični podaci svih građana koji imaju upisane besplatne akcije javnih preduzeća moglo slobodno pristupiti na internet sajtu Agencije, a link preko koga se moglo pristupiti bazi blokiran je nakon intervencije Poverenika za zaštitu ravnopravnosti, koji je upozorio da postoje brojni načini da se ovi podaci zloupotrebe. Otežavajuća okolnost je činjenica da Krivični zakonik nije predvideo krivično delo krađe identiteta. Poverenik za informacije od javnog značaja pokrenuo je postupak nadzora primene Zakona o zaštiti podataka o ličnosti u Agenciji za privatizaciju. Pravo na slobodu misli, savesti i veroispovesti