Određivanje visine cena za bazne poljoprivredne proizvode predstavlja osnovno pitanje svake agrarne politike. Generalno posmatrano, visina cena poljoprivrednih proizvoda zavisi od resursno-ekološke situacije i stepena privredne razvijenosti. Naime, što je raspoloživost resursa veća, cene agrarnih proizvoda su manje i obrnuto. Takođe, što je stepen privredne razvijenosti veći, veće su i cene poljoprivrednih proizvoda i obrnuto. Razvijene zemlje su radi zaštite svoje poljoprivrede vodile politiku relativno visokih cena, dok je većina nerazvijenih zemalja, i uglavnom bivše socijalističke zemlje, imala niske cene poljoprivrednih proizvoda. Ekonomske cene se formiraju slobodno na tržištu u zavisnosti od ponude i tražnje za određenim robama. Njihov nivo treba da osigura pokriće troškova proizvodnje i određenu akumulaciju proizvođačima. Administrativne cene određuje država u cilju zaštite određenih društvenih interesa. Pri tom državni organi mogu uticati na formiranje cena indirektno i direktno. Garantovane ili zaštitne cene su cene čiji nivo garantuje država i obično su niže od tržišnih cena. Utvrđuju se za najznačajnije strateške poljoprivredne proizvode. Najčešće su to žitarice, meso, mleko, šećerna repa, suncokret, duvan, soja i slično, kao i značajnije vrste povrća. Ukoliko se nivo cena proizvoda koji su u režimu garantovanih cena smanjuje ispod garantovanog nivoa, država je obavezna da otkupi sve ponuđene količine po garantovanim cenama. Na taj način se proizvođačima obezbeđuje minimum sigurnost te se osigurava nastavak proizvodnje ovih proizvoda. Orijentaciona cena je ciljna ili poželjna cena. Ovaj oblik cena osigurava ekonomsku zaštitu i proizvođača i potrošača. Propisuje se za prerađevine od poljoprivrednih proizvoda koji su u režimu garantovanih cena, kao i za neke bazične poljoprivredne proizvode. Minimalna izvozna cena predstavlja najniži nivo cena po kojima se mogu izvoziti neki poljoprivredni proizvodi. Utvrđuje se u cilju zaštite domaće poljoprivredne proizvodnje i vođenja adekvatne politike izvoza ovih proizvoda. Minimalna uvozna prag cena je najniži nivo cena po kojima se može uvoziti neki poljoprivredni proizvodi, a da se ne ugroze domaći proizvođači, zaštićeni garantovanim ili ciljnim cenama. Ovaj oblik cena osigurava stabilnost domaćeg tržišta, štiteći ga od uvoza poljoprivrednih proizvoda iz drugih zemalja po cenama nižim od prag cene. Paritet cena predstavlja relativni odnos nivoa cena određenih proizvoda. Zavisno od toga za koje se proizvode utvrđuju relativni odnosi cena, postoje interni i eksterni pariteti cena. Interni pariteti predstavljaju odnose cena unutar poljoprivrede. Eksterni pariteti predstavljaju odnose nivoa cena poljoprivrednih proizvoda i cena industrijskih proizvoda koji se koriste u poljoprivredi. Disparitet cena označava nejednakost, odnosno neusklađen ili nepovoljan odnos cena pojedinih proizvoda.