Subvencije predstavljaju sredstva koja država izdvaja radi poboljšanja ekonomskog položaja poljoprivrednih proizvođača. Vrste i obim subvencija su uslovljeni specifičnim potrebama agrarnog sektora, kao i karakteristikama pojedinih proizvodnih područja, odnosno područja sa otežanim uslovima zahtevaju značajniju podršku. Subvencije koje neposredno utiču na usklađivanje ponude i dohotka poljoprivrednika su: premije, izvozne premije, direktni podsticaji i kompenzacije. Premije predstavljaju podršku proizvođačima određenih poljoprivrednih proizvoda, čija cena nije dovoljno visoka, te se proizvođačima obezbeđuje zadovoljavajući dohodak. Stoga, proizvođači nemaju interes da se bave ovom proizvodnjom, ali postoji društveni interes da ove proizvodnje opstanu, jer su u pitanju strateški poljoprivredni proizvodi. Poseban oblik predstavljaju izvozne premije, koje se koriste za unapređenje izvoza, odnosno povećanje konkurentnosti domaćih proizvoda na međunarodnom tržištu. Direktni podsticaji proizvodnji se isplaćuju po jedinici površine, odnosno grlu stoke. Kompenzacije su oblik nadoknade negativnih razlika u cenama preko potrošnje. Država ih isplaćuje određenim subjektima, koja prerađuju sirovine poljoprivrednog porekla – pekarskoj industriji, mlekarama, uljarama i slično, kako bi cene njihovih proizvoda bile na nižem nivou, a sve u cilju zaštite standarda potrošača. Subvencije koje smanjuju troškove poljoprivredne proizvodnje su: regresi i regresiranje kamate. Regresi predstavljaju nadoknadu od strane države za poljoprivredne inpute. Utvrđuju se po jedinici kupljenog proizvoda, a isplaćuju se direktno proizvođačima ili organizacijama koje se bave proizvodnjom i prometom ovih proizvoda, smanjenjem cena njihovih proizvoda za visinu regresa. Regresiranjem se poljoprivrednim proizvođačima smanjuju troškovi proizvodnje i omogućuje da kupuju savremena sredstva za proizvodnju. Regresi se danas uglavnom primenjuju u manje razvijenim zemljama, gde se nastoji intenzivirati poljoprivredna proizvodnja. U prošlosti su danas razvijene zemlje dosta subvencionisale inpute, međutim s padom marginalnog prirasta proizvodnje po jedinici dodajnog inputa, nivo subvencionisanja inputa se smanjivao. Regresiranje kamata na kredite, kao poseban oblik regresa, omogućava poboljšanje uslova kreditiranja poljoprivrede.