Na usklađivanje ponude i tražnje, stabilnosti cena i obezbeđivanje prehrambene sigurnosti, država može da utiče formiranjem sistema robnih rezervi. Robne rezerve mogu biti strateške i stabilizacione i uglavnom su centralizovane na nivou države. Strateške ili stalne robne rezerve osnovnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, koje po obimu i strukturi treba da obezbede prehrambenu sigurnost u vanrednim uslovima, kao što su rat, elementarne nepogode, epidemije i slično. Komercijalne ili stabilizacione robne rezerve služe za intervencije na tržištu. Obezbeđuju stabilnost ponude i tražnje, odnosno tržišta i cena. Putem stabilizacionih robnih rezervi se usklađuju odnosi ponude i tražnje strateških poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na tržištu, odnosno održava se stabilan nivo cena. U uslovima kada je ponuda poljoprivrednih proizvoda veća od tražnje za ovim proizvodima, stabilnost se ostvaruje putem interventne kupovine. Tada višak ponuđenih količina iznad postojeće tražnje otkupljuju robne rezerve, sprečavajući pad cena proizvoda, te na taj način štite poljoprivredne proizvođače. Suprotno, ako se ponudom osnovnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ne može podmiriti postojeća tražnja, iz robnih rezervi se kroz interventnu prodaju, plasiraju nedostajuće količine na tržištu. Na taj način se sprečava veliki skok cena i štiti standard potrošača. U razvijenim zemljama robne rezerve pokrivaju između osamdeset i devedeset pet procenata poljoprivredne proizvodnje, a najizrazitije su za: žitarice, šećer i masnoće. Mehanizam robnih rezervi skoro poništava delovanje tržišnih mehanizama za bazne robne sektore poljoprivrede. U nerazvijenim i manje razvijenim zemljama sistem robnih rezervi je mnogo manjeg obuhvata.