Pre nego što formira mišljenje o finansijskim izveštajima klijenta, ovlašćeni revizor koji će potpisati revizorski izveštaj mora još jednom sagledati da li postoje značajne greške koje su možda ostale neotkrivene i da li je celokupan proces revizije u potpunosti sproveden i dokumentovan u skladu sa standardima revizije. Shodno tome, u okviru finalnih provera potrebno je: izvršiti konačan analitički pregled i sprovesti kontrolu kvaliteta revizijskog angažmana   1. Konačan analitički pregled Analitički pregled na kraju godine sprovodi se u cilju provere adekvatnosti prikupljenih dokaza. Revizor treba da primeni analitičke postupke na kraju ili pred kraj revizije kad formira opšti zaključak da li su finansijski izveštaji u celini konzistentni sa revizorovim poznavanjem poslovanja. Zaključak koji proizilazi iz ovog postupka ima za cilj da podkrepi donete zaključke u toku revizije pojedinačnih komponenti ili elemenata finansijskog izveštaja i da bude od pomoći za donošenje opšteg zaključka o realnosti finansijskih izveštaja. Međutim, ovi postupci takođe mogu da identifikuju oblasti koje zahtevaju dalje postupke. Primena analitičkih pregleda zasniva se na činjenici da postoje veze između podataka. Postojanje ovih veza obezbeđuje dokaz o potpunosti, tačnosti i postojanju. Pouzdanost u rezultate analitičkih postupaka zavisi od revizorove procene rizika da li postoje materijalno pogrešni iskazi. Nivo pouzdanosti u analitičke preglede zavisi od: materijalnog značaja pozicija u bilansu, ostalih revizijskih procedura koje su sprovedene, mogućeg predviđanja tačnosti rezultata dobijenih analitičkim pregledima i nivoa procenjenog inherentnog i kontrolnog rizika. Analitički pregled na kraju revizijskog angažmana sprovodi revizor koji je odgovoran za celokupan angažman, najčešće je to ovlašćeni revizor. Na osnovu ličnog poznavanja poslovanja klijenta i uz efektivne analitičke procedure, revizor treba da uoči eventualne previde koji su nastali u toku revizije. Svako uočavanje neuobičajenih iznosa zahteva dodatna saznanja kojim bi se ovlašćeni revizor uverio da nema neotkrivenih materijalnih grešaka i da se može pristupiti formiranju mišljenja. Ispitivanje neobičnih fluktuacija može se izvesti razgovorom sa rukovodstvom i poređenjem njihovih odgovora sa dokazima revizije ili prikupljanjem dodatnih dokaza.   2. Kontrola kvaliteta revizije Pregled rada revizora je obavezan po standardima revizije. Standardima je definisano da rad saradnika u reviziji treba pregledati kako bi se ustanovilo da li je rad izvršen na odgovarajući način i da li su rezultati rada pojedinačnih revizora u saglasnosti sa predlozima zaključaka u radnim papirima. Pre pregleda rada saradnika, radni papiri revizije naravno trebaju biti kompletirani. Postoje dve vrste pregleda radnih papira revizije i procedura koje su izvršene u toku revizijskog angažmana. Prvi pregled obavlja rukovodilac revizije u cilju procene rezultata revizije i zaključivanja da li su sve odgovarajuće procedure revizije bile primenjene. Drugi pregled se vrši od strane ovlašćenog revizora k oji preuzima odgovornost za celokupan angažman. Ovlašćeni revizor se svojim pregledom usredsređuje na ključne zahteve angažmana, na oblasti u kojima postoji visok inherentni rizik, na iznose koji mogu biti materijalni i fundamentalni, kao i na ocenu pouzdanosti internih kontrola. Partner mora proceniti kompetentnost programa revizije. Svrha ovog pregleda je da osigura kompletnu, logičnu i pravilno dokumentovanu reviziju. Rezultati finalnih pregleda mogu rezultirati potrebom za prikupljanjem dodatnih dokaza.